Objavljeno: 03.04.2023.
Održan susret voditelja zborova mladih Zagrebačke nadbiskupije
U subotu 1. travnja 2023. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu održan je susret voditelja zborova mladih koji djeluju u župama i uz samostane na području Zagrebačke nadbiskupije.
Na susretu su, uz povjerenika za mlade vlč. Kristijana Tušeka, sudjelovali i pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško te prof. Ankica Juričić iz Nadbiskupske klasične gimnazije koji su okupljenima održali i dva tematska predavanja.
.JPG)
U svome izlaganju biskup Šaško istaknuo je kako u današnje vrijeme na osobit način možemo primijetiti tri oblika glazbe prisutna u Crkvi: s jedne strane riječ je o ponavljanju glazbenih oblika, poglavito gregorijanskog napjeva, s druge strane njeguje se pučko pjevanje, dok je s treće strane sve prisutnija suvremena duhovna glazba. Biskup je napomenuo kako sva tri oblika imaju svoju vrijednost u Crkvi no da uvijek treba biti pažljiv u pojmovima kojima se opisuju i nazivaju pojedini oblici.
U nastavku izlaganja mons. Šaško podsjetio je sve prisutne kako razlikujemo nekoliko naziva, ali i vrsta duhovne glazbe napominjući kako je pojam musica sacra u prvome redu onaj koji označava svetu glazbu, to jest liturgijsku glazbu koja je namijenjena za liturgiju. Također se često može čuti i za sakralnu glazbu koja, kako ističe biskup, ne mora uvijek biti i nije uvijek nužno obredno podobna jednako kao i crkvena glazba koja obuhvaća puno više od skladbi namijenjenih za liturgiju, ali može biti prisutna u raznim pobožnostima i drugim okupljanjima.
Na kraju promišljanja mons. Šaško zaključio je kako je Crkva uvijek doživljavala promjene te nastojala zajednički o njima promišljati kako bi se usprkos pormjeni sačuvalo ono što je u duhu tradicije i nauka te napomenuo pritom kako uvijek, osobito pri oblikovanju liturgijskog slavlja, treba imati na pameti da je katolička obredna glazba podređena obredu i pisana za obred te kao takva i sama postaje i jest liturgija.
U drugom dijelu susreta okupljenima je, iz svog dugogodišnjeg profesionlanog iskustva, progovorila prof. Ankica Juričić govoreći na osobit način o četiri stvari važne za rad sa zborovima. U prvome redu profesorica je naglasila važnost i potrebu trajne duhovne i profesionalne formacije, kako voditelja zborova tako i samih zboraša. Ova formacija uključuje spremnost da se radi na sebi, da se usavršavaju vještine i znanja te rasta u poniznosti koja uvijek ostavlja prostor za napredovanje što pak onda otvara mogućnost za drugu važnu točku, a to je vođenje zbora u ambijentu topline, otvorenosti za druge i ljubavi prema članovima zbora.
Govoreći o načinu oblikovanja liturgijskog slavlja prof. Juričić istaknula je kako je u odabiru skladbi uvijek potrebno polaziti od teksta skladbe te vrste glazbe koja postaje dijelom slavlja, te je potaknula sve prisutne da se vježbaju u lijepom muziciranju, ali i na međusobnu suradnju i povezivanje zborova radi razmjene iskustava i notnih materijala.
Na kraju susreta svima je zahvalio vlč. Tušek potičući sve voditelje zborova da ustraju u svome poslanju te da kroz zajedničku suradnju budu ostvareni i prijedlozi i riješene poteškoće koji su prisutni, a koji su bili spomenuti i u plodonosnoj raspravi nakon oba izlaganja.
.JPG)
Na susretu su, uz povjerenika za mlade vlč. Kristijana Tušeka, sudjelovali i pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško te prof. Ankica Juričić iz Nadbiskupske klasične gimnazije koji su okupljenima održali i dva tematska predavanja.
U svome izlaganju biskup Šaško istaknuo je kako u današnje vrijeme na osobit način možemo primijetiti tri oblika glazbe prisutna u Crkvi: s jedne strane riječ je o ponavljanju glazbenih oblika, poglavito gregorijanskog napjeva, s druge strane njeguje se pučko pjevanje, dok je s treće strane sve prisutnija suvremena duhovna glazba. Biskup je napomenuo kako sva tri oblika imaju svoju vrijednost u Crkvi no da uvijek treba biti pažljiv u pojmovima kojima se opisuju i nazivaju pojedini oblici.U nastavku izlaganja mons. Šaško podsjetio je sve prisutne kako razlikujemo nekoliko naziva, ali i vrsta duhovne glazbe napominjući kako je pojam musica sacra u prvome redu onaj koji označava svetu glazbu, to jest liturgijsku glazbu koja je namijenjena za liturgiju. Također se često može čuti i za sakralnu glazbu koja, kako ističe biskup, ne mora uvijek biti i nije uvijek nužno obredno podobna jednako kao i crkvena glazba koja obuhvaća puno više od skladbi namijenjenih za liturgiju, ali može biti prisutna u raznim pobožnostima i drugim okupljanjima.
Na kraju promišljanja mons. Šaško zaključio je kako je Crkva uvijek doživljavala promjene te nastojala zajednički o njima promišljati kako bi se usprkos pormjeni sačuvalo ono što je u duhu tradicije i nauka te napomenuo pritom kako uvijek, osobito pri oblikovanju liturgijskog slavlja, treba imati na pameti da je katolička obredna glazba podređena obredu i pisana za obred te kao takva i sama postaje i jest liturgija.
U drugom dijelu susreta okupljenima je, iz svog dugogodišnjeg profesionlanog iskustva, progovorila prof. Ankica Juričić govoreći na osobit način o četiri stvari važne za rad sa zborovima. U prvome redu profesorica je naglasila važnost i potrebu trajne duhovne i profesionalne formacije, kako voditelja zborova tako i samih zboraša. Ova formacija uključuje spremnost da se radi na sebi, da se usavršavaju vještine i znanja te rasta u poniznosti koja uvijek ostavlja prostor za napredovanje što pak onda otvara mogućnost za drugu važnu točku, a to je vođenje zbora u ambijentu topline, otvorenosti za druge i ljubavi prema članovima zbora.
Govoreći o načinu oblikovanja liturgijskog slavlja prof. Juričić istaknula je kako je u odabiru skladbi uvijek potrebno polaziti od teksta skladbe te vrste glazbe koja postaje dijelom slavlja, te je potaknula sve prisutne da se vježbaju u lijepom muziciranju, ali i na međusobnu suradnju i povezivanje zborova radi razmjene iskustava i notnih materijala.
Na kraju susreta svima je zahvalio vlč. Tušek potičući sve voditelje zborova da ustraju u svome poslanju te da kroz zajedničku suradnju budu ostvareni i prijedlozi i riješene poteškoće koji su prisutni, a koji su bili spomenuti i u plodonosnoj raspravi nakon oba izlaganja.
